Plenkovićeva vlada je vlada opasnih namjera! Pupovčeva interesna zajednica SDSS je neustavno povlaštena stranka prema Zakonu za izbor zastupnika nacionalnih manjina. Izbori za hrvatski sabor 2020. su protustavni! Svi izbori od 2000-te su prijevare birača
„Bavim se analizom izbornog zakonodavstva i izborima. Povjereniku za korisnike usluga HRT-e uputio sam žalbu na uskraćivanje prava na pravodobno i istinito informiranje javnosti, a to je zadaća HRT-e kao javnog medija. Hrvatskom vlada politička kasta uzurpatora boljševičkom mentalnog sklopa.Analize pokazuju da su svi izbori od 2000. godine neregularni i da su vlade Jadranke Kosor, Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića udruženim zločinačkim pothvatom ugušile neposrednu demokraciju, ali za političku kastu koja se sastaje u privatnim klubovima poput privatnog kluba Dragana Kovačevića širenje istine je govor mržnje. Laž je uzrok govora mržnje. Nastavite govorom istine protiv laži zlatne komunističke mladeži.. S poštovanjem“, napisao nam je i poslao analizu parlamentarnih izbora 2020. Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing.
Osam od 10 izbornih jedinica odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica
Ustavni sud je trebao ukinuti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor kako bi prisilio vladajuću većinu da uskladi odstupanja broja birača sa Zakonom. Nezakonito odstupanje broja birača od zakonom dopuštenog ± 5% bitno utječe na rezultate izbora pa bi broj zastupničkih mjesta kandidacijskih lista trebalo korigirati prema prosječnom broju glasova po zastupniku u deset općih izbornih jedinica. "Antifašistička" koalicija uzurpatora boljševičkog mentalnog sklopa HDZ-e i SDP-e je promijenila Ustav travnja 2010. godine. Povećali su broj zastupnika srpske nacionalne zajednice na najmanje 3 zastupnika, a ostalih na najmanje 4.
Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3597/2010 od 29. srpnja 2011. godine ukinute su promjene ustavnog Zakona o pravima nacionalnih manjina izglasane u Hrvatskom saboru travnja 2010. godine pa prema važećim odredbama srpska nacionalna zajednica ima pravo na 1 do 3 zastupnika, a ostale nacionalne zajednice na najmanje 4. Ukupno smo na izborima za Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora 3. siječnja 2000. godine imali 5 zastupnika nacionalnih manjina, a od 2003. godine samovoljom "antifašističke" koalicije 8. Na izborima do 2007. godine broj zastupnika dijaspore se izračunavao količnikom broja glasova dijaspore na izborima i prosječnog broja glasova po zastupniku u deset općih izbornih jedinica. Ove godine bi bilo samo 2 zastupnika dijaspore u Hrvatskom saboru. HDZ ne bi imao 76 zastupnika s potpisima zastupnika nacionalnih manjina koje je izabralo samo 21.934 birača, a to odgovara broju glasova za dva zastupnika u općim izbornim jedinicama.
Plenković kao bivši i budući predsjednik Vlade svjesno krši Ustav“, rekla je na konferenciji za novinare 16. srpnja Karolina Vidović Krišto, izabrana u novi saziv Hrvatskog sabora na listi Domovinskog pokreta, dodavši da upravo zahvaljujući neustavnim izbornim jedinicama Plenković namjerava sastaviti novu vladu. Nakon niza zahtjeva za ocjenom ustavnosti 11. i 12. izborne jedinice, koje su očigledno diskriminacijske, navodi dalje Krišto, Ustavni je sud u srpnju 2011. donio odluku da su protuustavne, pritom citiravši odluku suda: “Ustavnopravno nije dopušteno unaprijed zakonom jamčiti i određivati broj zastupničkih mjesta za bilo koju manjinu po bilo kojoj osnovi, nacionalnoj, jezičnoj, etničkoj, spolnoj, dobnoj, obrazovnoj, strukovnoj, imovinskoj, itd,… dodala bih još mjestu boravka ili prebivališta”, navodi Krišto, dodavši da priznavanje unaprijed zajamčenih zastupničkih mjesta za neke manjine po naravi stvari uzrokuje narušavanje jednakog biračkog prava.
Preslagivanje vladajuće većine koje je realizirao predsjednik VRH-e Andrej Plenković s dijelom HNS-ovih zastupnika bila je prijevara birača i omalovažavanje velikog broja članova i birača HDZ-a. Tomislav Karamarko nije trebao slušati savjete Šeksovog gremija nego podržati zahtjev za održavanje referenduma o izbornim pravilima građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom", a predsjednik VRH-e Andrej Plenković je trebao raspisati referendum o izbornim pravilima ili preko većine u Hrvatskom saboru ugraditi u Zakon za izbore zastupnika u Hrvatski sabor sve bitne zahtjeve građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom".
Deveti saziv Hrvatskog sabora je trebao promijeniti Zakon o izbornim jedinicama i smanjiti broj zastupnika u Hrvatskom saboru na 120 uvažavajući zahtjeve preko četiristo tisuća potpisnika peticije Građanske inicijative "Narod odlučuje". Za sudjelovanje na izborima stranke ili nezavisne liste morale bi skupiti najmanje 100 pravovaljana potpisa birača po zastupniku koji se biraju u izbornoj jedinici kao nezavisni zastupnici nacionalnih manjina. Stranke bi nastupale samostalno na izborima. Tako bi se udovoljilo građanskoj inicijativi " Glasujmo imenom i prezimenom ". Na taj bi se način spriječila trgovina mandatima i strančarenje te slučajevi da po želji stranke kandidat s 19 preferencijskih glasova uđe u Hrvatski sabor kao zamjena izabranom kandidatu.
RASPODJELA BIRAČA NACIONALNIH MANJINA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 5. SRPNJA 2020. GODINE PO IZBORNIM JEDINICAMA PREMA IZMJENI RJEŠENJA O ZAKLJUČIVANJU POPISA BIRAČA MINISTARSTVA UPRAVE OD 1. SRPNJA
Bijednici su nam zamijenili sliku!! Vraćamo je, a ovu ostavljamo za tužbu!
Oznake:
I.J. = I. - X. = opće izborne jedinice,
P1 = broj pripadnika srpske nacionalne manjine po županijama popisan 2011. godine,
BXI. = broj registriranih birača nacionalnih manjina na izborima u XI. izbornoj jedinici 5. srpnja 2020. godine,
B1 = registrirani broj birača srpske nacionalne manjine na području općih izbornih jedinica prema Rješenju o zaključivanju popisa birača Ministarstva Uprave od 26. lipnja 2020. godine,
B2 = mađarske, B3 = talijanske, B4 = češke ili slovačke, B5 = romske ili: austrijske, bugarske, njemačke, poljske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i /ili židovske, B6 = bošnjačke, albanske, crnogorske, makedonske i/ili slovenske, B7 = B1 + B2 + B3 +B4 + B5 + B6 = ukupni broj birača nacionalnih manjina registriran u općim izbornim jedinicama i
Σ = ukupni broj birača nacionalnih manjina u Hrvatskoj i inozemstvu.
RASPODJELA REGISTRIRANIH BIRAČA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR PO OPĆIM IZBORNIM JEDINICAMA
Oznake:
IJ = I. - X. = opće izborne jedinice,
Σ = zbroj podataka u stupcima za deset općih izbornih jedinica,
B0 = broj registriranih birača hrvatske nacionalnosti u izbornim jedinicama prema Izmjeni rješenja o zaključivanju popisa birača Ministarstva uprave od 01. srpnja 2020. godine, B7 = B1 + B2 + B3 +B4 + B5 + B6 = ukupan broj birača nacionalnih manjina registriran po općim izbornim jedinicama, B1 = B0 + B7 = ukupni broj birača po općim izbornim jedinicama prema Izmjeni Rješenja o zaključivanju popisa birača, B2 = broj birača registriran na biralištima 5. srpnja 2020. godine, Ministarstva uprave od 1. srpnja 2020. godine,
ΔB = B1 - B2 = smanjenje broja birača registriran na izborima prema Izmjeni rješenja o zaključivanju popisa birača od 1. srpnja,
D = donja granica broja stanovnika ili birača uz odstupanje ±5% od srednje vrijednosti broja stanovnika 10 izbornih jedinica,
G = gornja granica broja stanovnika ili birača uz odstupanje ±5% od srednje vrijednosti broja stanovnika 10 izbornih jedinica,
p1 = B1 /367.466,5 x 100% = odstupanje broja birača izbornih jedinica od srednje vrijednosti i
p = B1 / S X 100% = broj birača na 100 stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku za 31. prosinca 2018. godine.
Peta izborna jedinica ima preko 95 birača na sto stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku za 31. prosinca 2018. godinu, a :Brodsko-posavska, Požeško-slavonska te Vukovarsko-srijemska županija imaju također preko 95 birača na sto stanovnika. Više birača od stanovnika imaju: Brestovac, Pakrac, Drenovci, Gunja, Stari Jankovci, Vrbanja, Vukovar i Županja. Deveta izborna jedinica ima preko 94 birača na 100 stanovnika, a :Ličko-senjska, Šibensko-kninska i Zadarska županija preko 95. Više birača od stanovnika imaju: Plitvička jezera, Senj, Benkovac, Obrovac, Preko, Vir, Drniš, Knin, Skradin, Vodice, Hrvace i Okrug. U devetoj izbornoj jedinici je bilo 2016. godine više birača srpske nacionalne manjine od pripadnika popisanih 2011. godine, a na ovogodišnjim je preko 97 birača na 100 popisanih pripadnika travnja 2011. godine. Za Hrvatsku je oko 89 birača na 100 pripadnika.
1. ANALIZA BROJA DOBIVENIH GLASOVA KANDIDACIJSKIH LISTA U OPĆIM IZBORNIM JEDINICAMA
Oznake:
I.J. = izborna jedinica,
N = broj kandidacijskih lista,
Σ = ukupni broj kandidacijskih lista po stupcima u deset općih izbornih jedinica,
≥ = više ili jednako od naznačenog postotka od ukupno važećih glasova birača ili dobivenih glasova.
Analizom broja dobivenih glasova marginalnih kandidacijskih lista, koje su dobile manje od 1.400 glasova, može se zaključiti da je Ustavni sud pogriješio ukinućem uvjeta od 1.500 pravovaljanih potpisa potpore birača stranačkim listama za sudjelovanje na izborima. Nezavisne kandidacijske liste moraju skupiti prema važećem zakonu 500 potpisa za sudjelovanje na izborima. Trebao je biti uvjet za sudjelovanje na izborima minimalno 1.400 pravovaljanih potpisa potpore birača odnosno 100 po zastupniku koji se bira u izbornoj jedinici. Smanjio bi se broj izbornih lista, broj glasova gubitničkih lista i zbirna izborna listina bi bila manjeg formata. To bi bilo sukladno preporukama Venecijanske komisije ("Kodeks dobre prakse u izbornim pitanjima" ).
2. ANALIZA REZULTATA IZBORA U OPĆIM IZBORNIM JEDINICAMA
Oznake:
I.J.= izborna jedinica,
G = ukupan broj glasova,
V = važeći glasovi,
N = nevažeći glasovi,
P = glasovi pobjedničkih kandidacijskih lista ,
g1 = broj glasova po zastupniku,
g = glasovi gubitničkih kandidacijskih lista,
Zk = korigirani broj zastupnika izbornih jedinica jednak je količniku važećih glasova izbornih jedinica i prosječnog broja važećih glasova po zastupniku u deset izbornih jedinica. Prosječni broj važećih glasova u deset općih izbornih jedinica jednak je količniku ukupnog broja važećih glasova deset općih izbornih jedinica i ukupnog broja zastupnika u općim izbornim jedinicama =140 i
Zg= broj zastupničkih mjesta razmjeran glasovima gubitničkih kandidacijskih lista.
Iz analize glasova po zastupniku na izborima vidi se da nejednakost glasova po zastupniku bitno utječe na rezultate izbora. Smatram da zbog nezakonitosti odstupanja broja birača po izbornim jedinicama i zbog neustavnosti XI. izborne jedinice ovi izbori nisu regularni.
3. ANALIZA GLASOVANJA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2020. GODINE
Oznake:
I.J. = izborna jedinica,
G11 = ukupan broj dobivenih glasova pobjedničkih kandidacijskih lista u deset općih izbornih jedinica,
Gi = broj birača koji je dao glas izabranim kandidatima u XII. izbornoj jedinici,
G12 = zbroj glasova vladajućih ili oporbenih stranaka u dvanaest izbornih jedinica,
Z = broj osvojenih zastupničkih mjesta pobjedničkih kandidacijskih lista,
Zk = korigirani broj osvojenih zastupničkih mjesta pobjedničkih kandidacijskih lista koji odgovara prosječnom broju glasova po zastupniku u deset općih izbornih jedinica i
z1 = broj glasova po jednom zastupničkom mjestu. Prema korigiranom broju zastupnika po izbornim jedinicama u I. zastupničko mjesto dobio bi Goran Aleksić s 677, u II. dobila bi Martina Grman Kizivat sa 116, u III. izgubio bi Radimir Čačić s 3.106, u IV. izgubili bi Hrvoje Šimić s 3.004 i Krešimir Bubalo s 3.504, u V. izgubili bi Danijel Marušić s 3.310 i Marina Opačak Bilić, u VI. izgubila bi Ružica Vukovac s 1.200, u VII. dobili bi Irena Šimunić sa 635 i Slaven Dobrović s 3.374, u VIII. izgubio bi Ivan Kirin s 1.322, u IX. dobio bi Josip Bilaver s 1.907 i u X. dobili bi Ivan Budalić s 3.042 i Robert Pauletić s 3 907 dobivenih preferencijskih glasova.
4. RASPODJELA REGISTRIRANIH BIRAČA PO ŽUPANIJAMA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR PREMA RJEŠENJIMA MINISTARSTVA UPRAVE OD 2. RUJNA 2016. ZA PRIJEVREMENE i OD 1. SRPNJA 2020. GODINE ZA REDOVNE
Oznake:
ŽUP = županija: BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska, DN = Dubrovačko-neretvanska, GZ = Grad Zagreb, IS = Istarska, KA = Karlovačka, KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, LS = Ličko-senjska, ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PG = Primorsko-goranska, PS = Požeško-slavonska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, SM = Sisačko-moslavačka, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska, VS = Vukovarsko-srijemska, ZD = Zadarska, ZG = Zagrebačka i
RH = Republika Hrvatska,
S16 = broj stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2016.godine ( https:// www.dzs.hr ),
B16 = broj birača koji je Ministarstvo uprave najavilo 2. rujna 2016. godine,
Bi = broj birača koje je trebalo izbrisati iz Registra birača s prebivalištem u Hrvatskoj prema izjavi bivšeg ministra unutrašnjih poslova Vlahe Orepića prije lokalnih izbora 2017. godine,
S19 = broj stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2018.godine ( https:// www.dzs.hr),
B20 = broj birača koji je Ministarstvo uprave najavilo 1. srpnja 2020. godine,
p16 = B16 / S16 X 100% = broj birača na 100 stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku za sredinu 2016. godine,
p20 = B20 / S19 X 100% = broj birača na 100 stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku od. 11. rujna 2020. godine za sredinu 2019. godine i
V = broj zastupnika po županijama za većinske izbore kod mješovitog izbornog sustava.
5 RASPODJELA BIRAČA I ANALIZA GLASOVANJA U GRADOVIMA I OPĆINAMA S VIŠE OD TRI TISUĆE STANOVNIKA I VIŠE BIRAČA OD STANOVNIKA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 5. SRPNJA 2020. GODINE
Oznake:
ŽUP = županija:
BB = Bjelovarsko-bilogorska,
BP = Brodsko-posavska,
DN = Dubrovačko-neretvanska,
GZ = Grad Zagreb, IS = Istarska,
KA = Karlovačka,
KK = Koprivničko-križevačka,
KZ = Krapinsko-zagorska,
LS = Ličko-senjska,
ME = Međimurska,
OB = Osječko-baranjska,
PG = Primorsko-goranska,
PS = Požeško-slavonska,
SD = Splitsko-dalmatinska,
ŠK = Šibensko-kninska,
SM = Sisačko-moslavačka,
VA = Varaždinska,
VP = Virovitičko podravska,
VS = Vukovarsko-srijemska,
ZD = Zadarska,
ZG = Zagrebačka i
RH = Republika Hrvatska,
S = broj stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku ( https:// www.dzs.hr ) 31. prosinca 2018.,
B1 = broj birača koji je Ministarstvo uprave najavilo Rješenjem o zaključivanju popisa birača 26. lipnja 2020. godine,
B2 = broj birača registriran na izborima 5. srpnja,
G = glasovalo,
V = važeći glasovi,
p = B1 / S18 X 100% = broj birača na 100 stanovnika prema procjeni DZS-u za 31. prosinca 2018. godine,
pHDZ = broj dobivenih glasova HDZ-e u postotcima od važećih glasova i
pSDP = broj dobivenih glasova SDP-e u postotcima od važećih glasova. HDZ... je pobijedio u 32 grada ili općine s više birača od stanovnika, a SDP... u Dvoru, Čabru i Omišlju.
6.ANALIZA GLASOVANJA BIRAČA DIJASPORE 2020. GODINE
Oznake:
B = broj birača prema Rješenju o izmjeni rješenja o zaključivanju popisa birača Ministarstva uprave od 1. srpnja 2020. godine,
G = broj glasova prema izbornim listićima,
V = važeći glasovi,
N = nevažeći glasovi,
HDZ = Hrvatska demokratska zajednica,
NLŽG = Nezavisna lista Željko Glasnović ,
MOST = Most nezavisnih lista,
OST = ostale kandidacijske liste ,
PBM = posebna biračka mjesta za dijasporu,
Σ1 = ukupno u državama bivše SFRJ i na posebnim biračkim mjestima za dijasporu,
Σ2 = ukupno u: Albaniji, Belgiji, Bugarskoj, Českoj Republici, Danskoj, Finskoj, Francuskoj, Grčkoj, Irskoj, Mađarskoj, Nizozemskoj, Norveškoj, Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Rusiji, Slovačkoj Republici, Španjolskoj, Ukrajini i Velikoj Britaniji i
Σ3 = ukupno u Južnoj i Sjevernoj Americi i Australiji.
7.RASPODJELA ZASTUPNIČKIH MJESTA DIJASPORE D`HONTOVOM METODOM
Oznake:
HDZ = Hrvatska demokratska zajednica,
NLŽG = Nezavisna lista Željko Glasnović ,
MOST = Most nezavisnih lista ,
K = hipotetska koalicija Nezavisne liste Željka Glasnovića i Mosta nezavisnih lista,
Z = raspodjela zastupničkih mjesta prema potvrđenom rezultatu izbora i
Zk = raspodjela zastupničkih mjesta u slučaju koalicije Nezavisne liste Željka Glasnovića i Mosta nezavisnih lista. HDZ je dobio treći zastupnički mandat D`Hondtovom raspodjelom s deset glasova više od Nezavisne liste Željka Glasnovića. Od ukupno 17.905 dobivenih glasova HDZ je dobio u državama nastalim na području bivše SFRJ i na posebnim biračkim mjestima za dijasporu 16.246 glasova, a samo 1.659 u ostalim država svijeta na svim kontinentima, a Nezavisna lista Željka Glasnovića je od ukupno 5.958 dobila na području država bivše SFRJ i na posebnim biračkim mjestima za dijasporu 3.285 i u ostalim državama svijeta 2.673 glasova. Prema Rješenju o izmjeni rješenja o zaključivanju od 1. srpnja 2020. godine najavljeno je ukupno 184.822 registrirana birača u dijaspori, a glasalo je samo 28.768 birača odnosno samo 15.57% od najavljenih birača.
U DIP-ovom izvješću piše da je glasalo 100%. Zahtijevamo da nam predsjednik Državnog izbornog povjerenstva Đuro Sessa obrazloži takvo prikazivanje rezultata izbora! Birači iz Bosne i Hercegovine su presudili rezultat izbora u dijaspori, a hrvati su konstitutivni narod u Bosni i Hercegovini. Svi izabrani zastupnici dijaspore su porijeklom iz Bosne i Hercegovine ili imaju prebivalište u njoj. Razmjerni izborni sustav za izbor tri zastupnika nema nikakvog smisla, jer se razmjernost s tako malo zastupnika po izbornoj jedinici ne može ostvariti. To su u Mostu trebali shvatiti i dogovoriti se s Nezavisnom listom Željka Glasnovića. Prema mišljenju Ustavnog suda posebne izborne jedinice su ekvivalentne općim izbornim jedinicama pa bi i za njih trebalo vrijediti načelo jednakosti biračkog glasa kao u općim. U jedanaestoj izbornoj jedinici prema tom načelu na izborima 5. srpnja ove godine XI. izborna jedinica imala bi samo dva zastupnika. U tom slučaju Andrej Plenković ne bi imao potrebnih 76 zastupnika za dobivanje mandata za sastav Vlade RH.
ANALIZA GLASOVANJA BIRAČA NACIONALNIH MANJINA 2020. GOD.
Oznake:
NM = nacionalne manjine:
1. = srpska,
2. = mađarska,
3. = talijanska,
4. = češka i slovačka,
5. = austrijska, bugarska, njemačka, poljska, romska, rumunjska, rusinska, ruska, turska, ukrajinska, vlaška i židovska nacionalna manjina,
6. = albanska, bošnjačka, crnogorska, makedonska i slovenska.
P = broj pripadnika nacionalnih manjina prema popisu travnja 2011. godine, B1 = broj registriranih birača prema Rješenju ministarstva uprave od 1. srpnja 2020. godine,
B2 = broj registriranih birača na biračkim mjestima na izborima prema izvješću DIP-a,
G = broj birača koji su glasovali za kandidate za zastupnike nacionalnih manjina 2020. godine,
V = važeći glasovi,
N = nevažeći glasovi,
Bi = broj birača koji su glasovali za izabrane zastupnike nacionalnih manjina,
ΔB = B1 - B2 = smanjenje registriranog broja birača na izborima prema broju birača po Rješenju Ministarstva uprave,
pi = Bi / B1 x 100 % = broj birača nacionalnih manjina koji su dali glas izabranim zastupnicima izražen u postotcima i
p2 = B2 / B1 x 100 % = broj birača nacionalnih manjina koji su glasali za kandidate nacionalnih manjina izražen u postotcima od najavljenog broja birača nacionalnih manjina.
Izabrani su glasovima 11.253 birača srpske nacionalne zajednice: 1.Milorad Pupovac s 10.733, 2. Dragana Jeckov s 8.376, 3. Boris Milošević s 7.715, 4. Robert Jankovics kao jedini kandidat mađarske s 2.807, 5. dr. sc. Furio Radin kao jedini kandidat talijanske s 890, 6. Vladimir Bilek s 1.514, 7. Veljko Kajtazi s 3.745 i 8. Ermina Lekaj Paljeskaj s 1.725 glasova. Vladimir Bilek, Veljko Kajtazi, Milorad Pupovac i Furio Radin su svojim glasovanjem u Hrvatskom saboru 13. veljače 2015. godine spriječili demokratizaciju izbornog zakonodavstva. Furio Radin i Milorad Pupovac, vječiti zastupnici talijanske i srpske nacionalne manjine, uvjetuju sastav VRH-e za davanje potpore Andreju Plenkoviću za mandatara,a ucjenama su omogućili preslagivanje saborske većine nakon izbacivanja zastupnika MOST-a iz vladajuće većine.
Sadašnja Vlada Andreja Plenkovića nema izborni legitimitet.
To je prijevara birača. U Hrvatskoj nema fašista niti značajnog broja pristalica ekstremne desnice kako nas glasače i članove Domovinskog pokreta i MOST-a tretiraju: Plenkovićeva interesna zajednica HDZ, SDP, zastupnici nacionalnih manjina i ekstremna ljevica. Mi se zalažemo za osudu svih totalitarnih i nedemokratskih sustava vladavine narodom, za neposrednu demokraciju i osudu "antifašističke" diktature koja traje od 3. siječnja 2000. godine. Ukazujemo na neregularnost svih izbora za Hrvatski sabor od 3. siječnja 2000. godine zbog grube manipulacije popisima birača i nezakonitog odstupanja broja birača od srednje vrijednosti broja birača u više izbornih jedinica od 2000. godine. Na izborima 5. srpnja 2020. godine glasovalo je u XII. izbornoj jedinici samo 29.353 registriranih birača odnosno oko sedmine birača nacionalnih manjina, a za srpsku oko četrnaestine. Izabranim zastupnicima srpske nacionalne manjine je dalo glas samo 5,94 posto birača od broja birača prema Izmjeni rješenja o zaključivanju popisa birača od 1. srpnja 2020. godine. Od izbora za Hrvatski sabor 2003. godine svi izabrani zastupnici srpske nacionalne manjine su bili, a većina su još članovi SDSS-e.
Pupovčeva interesna zajednica SDSS je neustavno povlaštena stranka prema Zakonu za izbor zastupnika nacionalnih manjina. Birači srpske nacionalnosti mogu protivno načelu jednakosti prava glasa svih birača dati glas jednom do trojici kandidata za izbor svoja tri zastupnika u Hrvatskom saboru, dok većina birača u općim izbornim jedinicama može dati samo jedan preferencijski glas uz prohibitivnu klauzulu od 10% za priznavanje preferencijskih glasova kandidatima.
Čitajte nas na našem portalu: http://istinomprotivlazi.eu/
Komentirajte na našoj fb stranici: https://www.facebook.com/istinomprotivlazi1/
Pišite nam na mail:
Dijelite objave Ipl-a - najcenzuriranijeg portala!
Opća deklaracija o ljudskim pravima: Član 19. „Svako ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja, što obuhvaća i pravo da ne bude uznemiravan zbog svog mišljenja, kao i pravo da traži, prima i širi obavijesti i ideje bilo kojim sredstvima i bez obzira na granice. Sloboda misli, savjesti i vjeroispovijesti jedan je od temelja demokratskog društva. U svojoj vjerskoj dimenziji ona je jedan od najvitalnijih elemenata koji sačinjavaju identitet vjernika i njihovu koncepciju života, ali također je dragocjena za ateiste, agnostike, skeptike i neopredjeljene. Pluralizam, neodvojiv od demokratskog društva, koji se teškom mukom stjecao tijekom stoljeća, ovisi o njoj.“
Do smrti se bori za istinu i Gospod će se boriti za te (Knjiga Sirahova 4,28)
Dozvoljeno je preuzimanje ovog teksta isključivo u cijelosti, bez vršenja izmjena, dodavanja i oduzimanja
